Održan 7. sastanak država stranaka Konvencije o kazetnom streljivu

Slika /arhiva/iz_medija/21427410_1602299139821442_3205293605811156877_o.jpg

119 država do sada je pristupilo Konvenciji.

U Palači Ujedinjenih naroda u Ženevi od 4. do 6. rujna 2017. održan je redovni godišnji sastanak Konvencije o kazetnom streljivu, kojim je predsjedao njemački veleposlanik za razoružanje Michael Biontino.

Kako je uobičajeno, sastanak je prilika za države stranke da procijene napredak u provedbi obveza koje proizlaze iz Konvencije, poglavito što se tiče usklađenosti s mjerama koje su definirane u Akcijskom planu iz Dubrovnika i obveza preuzetih Političkom deklaracijom iz Dubrovnika.

Hrvatska, koja je bila jedna od potpredsjednica 7. sastanka, bila je zastupljena u standardnom formatu (Ured za razminiranje – Stalna misija RH pri UN u Ženevi – Ministarstvo obrane – Hrvatski centar za razminiranje) te smo izvijestili o svim relevantnim područjima u kojima bilježimo napredak ili u kojima smo utvrdili određene izazove. Posebno pritom raduje da u pogledu uklanjanja ostataka kazetnog streljiva i uništavanja zaliha kazetnog streljiva bilježimo evidentan napredak, što je prepoznato od strane drugih država te relevantnih međunarodnih organizacija i institucija. Stavovi pak koje tradicionalno iznosimo i zastupamo u pogledu primjene norme Konvencije svrstavaju nas u grupu progresivnih država kojima su humanitarni ciljevi ovog instrumenta glavna misao vodilja u kreiranju pripadajućih politika.

Visokom međunarodnom ugledu koji Hrvatska uživa u ovom forumu svakako su pridonijele i dvije recentne aktivnosti na području univerzalizacije Konvencije koje su održane u RACVIAC – Središtu za sigurnosnu suradnju u Rakitju pokraj Zagreba. U studenom 2016. organiziran je međunarodni „Seminar o implementaciji Konvencije o kazetnom streljivu“, dok je u lipnju 2017. održana međunarodna „Radionica o jačanju suradnje u implementaciji članaka 3. i 4. Konvencije o kazetnom streljivu u jugoistočnoj Europi: Koncept koalicije zemalja“. Pritom treba naglasiti kako je i Europska unija u svojoj izjavi na konferenciji posebno istaknula ulogu Hrvatske u nizu područja.

Osim toga, s Meksikom smo predstavili redovno godišnje izvješće tematskih koordinatora za uništavanje zaliha kazetnog streljiva u okviru Izvješća o napretku. Budući da je Meksiku završio dvogodišnji mandat koordinatora, Hrvatska nastavlja rad u ovom segmentu s novoizabranim su-koordinatorom Mozambikom. Na poziv pak međunarodnih partnera, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za razminiranje Hrvoje Debač sudjelovao je kao nacionalni stručnjak na zatvorenom panelu u organizaciji Stalne misije Italije pri UN u Ženevi i Programa za rodno osviješteno protuminsko djelovanje (Gender and Mine Action Program - GMAP) na temu izrade novog seta smjernica za provedbu pomoći stradalima, što je tema koja visoko kotira u humanitarnom razoružanju.

Na kraju konferencije Nikaragva je konsenzualno izabrana za predsjedavajuću Konvencije, a veleposlanik Hernán Estrada Román za predsjednika 8. sastanka u 2018.

Konvencija o kazetnom streljivu potpisana je 2008., a na snagu je stupila 2010. godine. Trenutno ima 102 države stranke te 17 potpisnica, većinom afričkih zemalja. Prošle su godine Konvenciji pristupili Benin i Madagaskar.

Pisane vijesti