Ured za razminiranje postaje dio Ministarstva unutarnjih poslova

Slika /arhiva/iz_medija/IMG_20181231_105018.jpg

Institucionalne promjene u hrvatskom protuminskom sustavu stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine. 

Sukladno Zakonu o izmjeni Zakona o Vladi Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor donio na svojoj 10. sjednici 14. prosinca 2018. godine, njegovim stupanjem na snagu 1. siječnja 2019. godine Ministarstvo unutarnjih poslova preuzima sve poslove iz djelokruga Ureda za razminiranje te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze te državne službenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova.

Ured za razminiranje čvrsto je uvjeren da će Vlada Republike Hrvatske kroz najavljenu reorganizaciju protuminskog sustava osigurati sve potrebne preduvjete (stručne, tehničke, financijske i administrativne) koji će jamčiti da djelovanje hrvatskoga protuminskog sustava niti u jednom svom dijelu neće biti dovedeno u pitanje te da će Hrvatska uspješno izvršiti obvezu koju je preuzela podnošenjem 2. zahtjeva za produljenje roka razminiranja, a to je Hrvatska bez mina do kraja 2025. godine.

U ovoj prigodi podsjećamo još jednom na neka od najvažnijih postignuća Ureda za razminiranje u njegovom šestogodišnjem postojanju:
 
  • 2014. godine izradili smo dokument „Protuminsko djelovanje i integrirani razvoj Republike Hrvatske“ koji smo predstavili Europskoj komisiji u Bruxellesu. Temeljem tog dokumenta i stava koji je zauzeo i obranio Ured u razgovorima s EK, EU je promijenila početni stav o financiranju razminiranja koji je bio negativan i prepoznala razminiranje kao prihvatljiv trošak i preduvjet u svim razvojnim projektima sufinanciranima iz EU izvora, a koji se provode na minski sumnjivom području. Od tada pa do danas, poslovi razminiranja Hrvatske sustavno se i u najvećoj mjeri (preko 50%) financiraju iz različitih EU izvora čime se nemjerljivo financijski rasterećuje Državni proračun. 
  • Izložba „Landmines in Croatia – Landmines in EU“ u Europskom parlamentu, koju smo 2014. godine pripremili s hrvatskom zastupnicom Biljanom Borzan, bio je prvi događaj takve vrste na visokoj razini organiziran u Bruxellesu što je značajno pridonijelo senzibilizaciji europske javnosti za specifičan problem s kojim je Hrvatska kao najmlađa država članica suočena.  
  • Projekt „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji - NATURAVITA“ direktan je rezultat promjene stava EU. Ured ga je osmislio još 2013. godine zajedno s Hrvatskim šumama, a danas je riječ o projektu vrijednom 377 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda 314 milijuna kuna. Od ukupnog iznosa, na razminiranje šuma i šumskog zemljišta u Parku prirode Kopački rit i Regionalnom parku Mura-Drava otpada čak 253 milijuna kuna što je najveći ikada iznos povučen iz EU izvora za poslove razminiranja.
  • Projekt „Razminiranje i društveno-gospodarska integracija“ idejno smo začeli još 2013. godine, a provedba je počela potpisivanjem Ugovora o projektu u ožujku ove godine. Zahvaljujući političko-diplomatskom i stručnom angažmanu Ureda, prvobitna švicarska donacija od 500 tisuća CHF povećana je na 3 milijuna CHF (nacionalno sufinanciranje je 500 tisuća CHF). Projekt je jedinstven u svijetu jer je ovo prvi put da se u istom projektu spajaju dvije ključne sastavnice protuminskog djelovanja – humanitarno razminiranje i pomoć osobama stradalima od mina. 
  • Na inicijativu Ureda, 2015. godine pripremljen je i donesen Zakon o protuminskom djelovanju (NN, 110/15) kako bi se poboljšala učinkovitost, ekonomičnost i transparentnost sustava protuminskog djelovanja i poslova humanitarnog razminiranja. Unatoč svim osporavanjima tog zakona, posebice od strane određenih interesnih skupina u sustavu razminiranja, najbolji dokaz njegove učinkovitosti jest činjenica da u 2017., prvi put od Domovinskog rata, nije bilo stradavanja od mina.  
  • Pojačanom aktivnošću na međunarodnom planu, doprinijeli smo da do punog izražaja dođe iskustvo koje RH ima u post-konfliktnom oporavku i stabilizaciji, posebno promatrano kroz prizmu svih pet sastavnica protuminskog djelovanja. Na taj smo način minski problem, koji je direktna posljedica obrambenoga Domovinskog rata, pretvorili u našu komparativnu prednost kroz učvršćivanje koncepta protuminskog djelovanja kao našega originalnog brenda i potencijalnoga izvoznog proizvoda. Ne manje važno je pritom da smo se profilirali kao vjerodostojan međunarodni akter i država koja predano ispunjava preuzete obveze.
  • Inicirali smo provedbu međunarodne vježbe „Dolphin 13“, vježbe Hrvatske ratne mornarice i Mornarice SAD-a u okviru programa „Humanitarno razminiranje morskim sisavcima“, u sklopu koje su posebno obučeni dupini američke vojske otkrivali minsko-eksplozivna sredstva i neeksplodirana ubojna sredstva u dubrovačkom akvatoriju. 
  • 2014. godine koordinirali smo regionalni odgovor na poplave na istočnoj Slavoniji i susjednim zemljama kroz osnivanje Regionalnoga stručnog tima nacionalnih protuminskih sustava RH, BiH i Srbije za uklanjanje posljedica na poplavljenim minski sumnjivim područjima u trima državama. Posljedično smo s hrvatskim Uredom UNDP-a izradili „Procjenu potreba oporavka za protuminsko djelovanje u poplavljenim područjima istočne Hrvatske“, što je UN iskoristio kao model djelovanja u kriznim situacijama. 
  • U Središtu za sigurnosnu suradnju (RACVIAC) organizirali smo osam međunarodnih radionica/seminara na temu kazetnog streljiva, što je najdugovječniji stručni skup o navedenoj problematici na svijetu.
  • U šest godina postojanja, osigurali smo ukupno 18.5 milijuna kuna direktnih donacija za razminiranje Hrvatske (primjerice, kroz inovativne aktivnosti kao što je bio trogodišnji projekt „Peugeot protiv mina“, potom kroz donacije velikih tvrtki poput VIPNET, Orbico, INA, PBZ, Ericsson Nikola Tesla, Kozmo, City Center One, Hrvatska lutrija i brojne druge).
  • Ured je inicirao domaćinstvo i predsjedavanje nad Prvom preglednom konferencijom Konvencije o kazetnom streljivu (Dubrovnik, rujan 2015.) na kojoj su donesena dva ključna dokumenta: „Dubrovačka deklaracija“ i „Akcijski plan iz Dubrovnika“ koji su dodatno pozicionirali Hrvatsku kao državu-lidera u protuminskom djelovanju i humanitarnom razoružanju.
  • Povodom 20. godina Ottawske konvencije s međunarodnim smo partnerima u Zagrebu organizirali međunarodnu konferenciju, jedini stručni skup na svijetu u 2017. godini posvećen ovoj velikoj obljetnici, na kojem je sudjelovao i bivši ministar vanjskih poslova Kanade Lloyd Axworthy, rodonačelnik Ottawske konvencije.
  • U šest godina rada Ureda, čak četiri hrvatske županije u potpunosti su očišćene od mina - Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska 2014. godine, Vukovarsko-srijemska 2015. godine te Brodsko-posavska 2018. godine. 

Ured za razminiranje i svi njegovi djelatnici ponosni su što iza sebe ostavljaju Hrvatsku koja je danas daleko sigurnija zemlja za sve svoje građane i njihove goste i posjetitelje te protuminski sustav koji je znatno uređeniji, učinkovitiji i stabilniji nego što je bio prije šest godina.  
 

Pisane vijesti