Održana Donatorska konferencija za Ottawsku konvenciju

Slika /arhiva/iz_medija/pledge.jpg

I nakon završetka razminiranja, ostaje obaveza brige za osobe stradale od mina.

U Palači UN-a u Ženevi 28. veljače 2017. održana je druga po redu Donatorska konferencija Ottawske konvencije, pod predsjedanjem Austrije. Na konferenciji je sudjelovao niz država, međunarodnih organizacija i nevladinih udruga, među kojima EU i Međunarodni odbor Crvenog križa. Svrha konferencije je osnažiti provedbu obaveza iz Konvencije te osim političke, pledirati i financijsku podršku implementaciji kako bi cilj koji su si države stranke zadale na Trećoj preglednoj konferenciji u Maputu 2014. godine – svijet bez mina do 2025. godine – uistinu bio dosežan.

Konvencija (punog naziva Konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju) potpisana u Ottawi, 4. prosinca 1997. godine predstavlja jedan od najuspješnijih režima humanitarnog razoružanja čemu u prilog govore sljedeći podaci: 49 milijuna protupješačkih mina je uništeno; 158 država svijeta više ne posjeduje mine u svojim vojnim arsenalima; 30 država stranaka Konvencije razminiralo je svoj nacionalni teritorij.

Međutim, prisutni su i brojni problemi i izazovi – primjerice, publikacija „Landmine Monitor 2016“ jasno upozorava na najveći porast broja osoba stradalih od mina u posljednjih deset godina, što je izravna posljedica ratova u Jemenu, Siriji i Ukrajini te oružanih sukoba u Afganistanu, Iraku i Libiji, u kojima se osim tvornički proizvedenih protupješačkih (i protuoklopnih) mina, sve više koriste improvizirane mine, koje su također zabranjene Ottawskom konvencijom. Nadalje, 31 država stranka ima obvezu završiti razminiranje svih poznatih minskih polja na svom teritoriju, a 4 države stranke još uvijek kasne s uništavanjem zaliha mina.

Poseban pak problem predstavlja financiranje rada Konvencije, što sve više postaje glavna boljka i drugih međunarodnih mehanizama razoružanja. U tom smislu, austrijsko Predsjedništvo pozvalo je sve države stranke da ozbiljno pristupe ispunjavanju nacionalno preuzetih obveza, što uključuje i obavezne financijske kontribucije, ključne za neometano funkcioniranje sustava. Hrvatska je jedna od samo 26 država stranaka (od ukupno 162) koje su u 2016. dobrovoljnim prilogom podržale rad Jedinice za podršku provedbe Konvencije (ISU), svojevrsnog tajništva koje je nužno za Konvenciju. Smatramo stoga kako je austrijski poziv primjeren i potreban ako doista želimo osigurati komplementarnost političkih i operativnih napora u ispunjavanju preuzetih obaveza.




 



Pisane vijesti