Koalicija protiv kazetnog streljiva obilježava 15. godina rada

Slika /arhiva/iz_medija/cmc-15-logo-599x350.jpg

Suradnja vlada i civilnog društva ključna je za stvaranje sigurnijeg svijeta. 

Koalicija protiv kazetnog streljiva (Cluster Munition Coalition – CMC) međunarodna je kampanja organizacija civilnog društva osnovana 2003. godine s ciljem stvaranja uvjeta za zabranu kazetnog streljiva. U trenutku svog osnivanja 13. studenoga 2003. najmanje je 86 država u svojim zalihama držalo kazetno streljivo, i to u milijunskim količinama. U tom trenutku naime, nije postojala globalna stigma protiv korištenja kazetnog streljiva (kao protiv korištenja protupješačkih mina, primjerice) što znači da je to oružje nesmetano korišteno u oružanim sukobima u najmanje 39 država od čega su, prema najblažim stručnim procjenama, stradali (ranjeni ili poginuli) deseci tisuća civila. A što je najporaznije, stradavanja od kazetnog streljiva događaju se ne samo tijekom njegove neposredne uporabe, već i mjesecima, godinama ili čak desetljećima nakon prvotnog korištenja.  

Osnivanju CMC-a neposredno je prethodilo rašireno korištenje kazetnog streljiva u oružanim sukobima u bivšoj SR Jugoslaviji (1999.) te Afganistanu i Iraku (2001.-2003.) zbog tadašnjega općeprihvaćenog stajališta kako to oružje zbog svoje (relativne) proizvodne jeftinoće i lakoće uporabe predstavlja (gotovo) pa idealno oružje u konvencionalnom ratovanju. Negativan humanitarni i humani učinak kazetnog streljiva, kako na civilno stanovništvo, tako i na pripadnike oružanih snaga i snaga sigurnosti, iako poznat i tada već dokumentiran, ipak nije bio dio ove jednadžbe. Imajući u vidu uspjeh Ottawske konvencije iz 1997., koji je pokazao da organizirani pritisak civilnog društva može dovesti do konkretnih promjena u obrascima ponašanja država i njihovih vlada, nevladine organizacije sustavno su krenule u dijalog s vladama u vezi kazetnog streljiva, iz čega je kao međunarodni pokret nastao CMC.

CMC okuplja više od 350 NVO-a iz približno stotinjak zemalja koji su od 2003. tražili od vlada da prestanu odgađati s donošenjem odluke o nehumanosti kazetnog streljiva i neprimjerenosti korištenja tog oružja u modernom ratovanju. Napori su počeli davati rezultate u tzv. Procesa iz Osla tijekom kojeg je sve više država počelo uviđati da kazetnom streljivu nije mjesto u doktrinama modernih oružanih snaga, a vrhunac ovog procesa su predstavljali Konferencija u Dublinu u svibnju 2008. na kojoj je usvojen tekst buduće Konvencije o kazetnom streljivu te Konferencija u Oslu u prosincu 2008. na kojoj je Konvencija otvorena za potpis. Na taj način, i baš kao u slučaju Ottawske konvencije, još jednom je demonstrirana učinkovitost zajedničkog rada vlada i civilnog društva u mijenjanju normi međunarodnoga humanitarnog prava, a u korist zaštite civilnog stanovništva i ljudi općenito.

Danas, Konvenciju o kazetnom streljivu s punim pravom možemo smatrati uspjehom - 120 država pristupilo je Konvenciji, od čega su 104 države stranke; niti jedna država stranka nije koristila kazetno streljivo od stupanja Konvencije na snagu; više od 1.4 milijuna kazetnih bombi s više od 177 milijuna kazetnog podstreljiva uništeno je od strane 35 država; 19 država (uključujući i jednu ne-potpisnicu) više ne proizvode ovo oružje. 

Uredu za razminiranje stoga je posebno zadovoljstvo u ime Republike Hrvatske čestitati jubilarnu 15. godišnjicu rada našim kolegama, suradnicima i partnerima iz CMC-a uz čvrsto uvjerenje da ćemo zajedničkim naporima uspješno izgraditi svijet slobodan od kazetnog streljiva.


 

Pisane vijesti