Aktivnosti Ureda za razminiranje na 15. međunarodnom simpoziju "Protuminsko djelovanje 2018."

Slika /arhiva/iz_medija/HD.jpg

Novi izazovi u protuminskom djelovanju traže zajednički i promišljeni pristup.

U okviru 15. međunarodnog simpozija „Protuminsko djelovanje 2018.“, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za razminiranje Hrvoje Debač održao je predavanje „Akcijski plan iz Maputa i Deklaracija iz Maputa: Ispunjenje obećanja Konvencije o zabrani mina o svijetu bez mina“.

U svojem izlaganju ravnatelj Debač je istaknuo činjenicu da je protuminsko djelovanje puno više od humanitarnog razminiranja, odnosno da se sastoji od pet jednako važnih sastavnica što je prepoznato i u Akcijskom planu iz Maputa, čijih se 13 akcijskih mjera odnosi na pomoć osobama stradalima od mina i međunarodnu suradnju i pomoć dok se primjerice samo četiri mjere odnose na razminiranje. „Recept“ za uspjeh u protuminskom djelovanju pritom bi trebao uključivati sljedeće elemente: snažnu političku volju, odnosno nacionalno vlasništvo nad procesom; adekvatna financijska sredstva iz svih izvora; svijest o dugoročnosti procesa; identifikacija i učinkovita provedba mjerljivih i vremenski definiranih nacionalnih ciljeva; adekvatna podrška zajednicama u miniranim područjima. Vezano pak uz cilj o svijetu bez mina do 2025., ravnatelj Debač naglasio je da je riječ o ozbiljnoj političkoj obvezi koju su preuzele sve države stranke Ottawske konvencije. Stav Ureda za razminiranje je da iako ponekad doista postoje praktični razlozi za zastoj u ispunjavanju preuzetih obveza, nepravodobno ispunjavanje tih obveza u konačnici narušava humanitarni smisao Konvencije i dovodi u pitanje kolektivnu predanost zajedničkom cilju. Pritom je posebno važno da ravnodušnost i rezignacija, zamaskirane pod egidom „realnog pristupa“, ne dovedu u pitanje proces razminiranja i nacionalno vlasništvo nad istim, poručio je Debač.

Ravnatelj Debač također je moderirao prva dva panela na plenarnom zasjedanju („Ottawska konvencija – svijet bez mina do 2025. godine“ i „Iskustva iz protuminskog djelovanja u svijetu - problem zagađenosti minama i eksplozivnim ostacima rata“), u sklopu kojih su izložene i raspravljene brojne aktualne teme poput: doprinos Europske unije razminiranju Hrvatske; napredak država u dostizanju svijeta bez mina do 2025.; porijeklo, djelovanje i naučene lekcije međunarodne kampanje za zabranu mina; iskustva pripadnika MORH-a u razminiranju vojnih objekata; mjesto i uloga protuminskog djelovanja u sklopu službene razvojne suradnje i humanitarne pomoći RH; iskustva BiH u uklanjanju zaostalih neeksplodiranih zrakoplovnih bombi; analiza razminiranja asfaltno-betonskih površina zrakoplovne piste u Zadru.

S izraelskim predstavnikom razgovarali smo o posebno zanimljivom konceptu detektiranja i uklanjanja mina na poplavljenim područjima (odnosno područjima kojima prijete klizišta uslijed bujica) pomoću 2D hidrauličkih modela koji su razvijeni u Izraelu. S obzirom na potencijalno vrlo korisnu metodu, dogovoreno je intenziviranje daljnjih kontakata te je načelno otvorena mogućnost posjeta hrvatskih stručnjaka Nacionalnom središtu za protuminsko djelovanje Države Izrael.  

Zaključno, s nizom dionika u protuminskom djelovanju na regionalnoj i globalnoj razini (direktorima centara za razminiranje Srbije i BiH; predstavnicima Komisije za deminiranje BiH;  izaslanstvima Iraka i Saudijske Arabije; predstavnicima globalnih operatora u razminiranju – Norveška narodna pomoć i Zaklada HALO; brojnim znanstvenicima i istraživačima koji razvijaju nove tehnologije) razgovaralo se o dosadašnjoj suradnji u protuminskom djelovanju i modalitetima nastavka iste.

Pisane vijesti