21. godišnjica Ottawske konvencije

Slika /arhiva/iz_medija/mine 21. god.jpg

Svijet bez mina polako postaje realnost. 

Na diplomatskoj konferenciji u Oslu 18. rujna 1997. usvojen je tekst Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju, poznatije kao Ottawska konvencija.

Konvencija je ključni humanitarno-sigurnosni međunarodni instrument koji je nastao kao direktna posljedica neprihvatljivoga humanitarnog učinka koji protupješačke mine izazivaju ne samo tijekom oružanog sukoba, već godinama i desetljećima nakon postavljanja i završetka neprijateljstava.

Konvencija danas ima 164 države stranke, što je više od 80% članica Ujedinjenih naroda, a njen povijesni uspjeh u iskorjenjivanju jednoga nehumanog oružja kao što su mine najbolje potkrepljuje podatak kako je do sada 87 država uništilo više od 51.5 milijuna uskladištenih mina.

Sve države članice Europske unije ujedno su i države stranke Ottawske konvencije. 

Republika Hrvatska prominentna je članica globalnog pokreta za zabranu mina i kao takva ispunjava sve preuzete obveze, među kojima je najvažnija razminiranje svih poznatih minskih polja, za što smo 2018. podnijeli 2. zahtjev za produljenje roka razminiranja našeg teritorija. Također, članica smo Odbora za pomoć žrtvama mina, a dvogodišnji mandat nam završava ove godine. Zaključno, Hrvatska je u potpunosti posvećena humanitarnim ciljevima Ottawske konvencije, što znači da dosljedno zastupamo stajalište kako je bilo kakvo korištenje protupješačkih mina, od strane bilo koga, u bilo kojoj situaciji, apsolutno neprihvatljivo i protivno prihvaćenim međunarodnopravnim normama. 

Pisane vijesti